 |
| Viktorijini slapovi |
Povijest:
Viktorijini slapovi su počeli nastajati prije oko 100.000 godina erozijom i pukotinama vapnenačkih stijena, dok je bazaltna visoravan ostala čvrstom. U njihovoj blizini pronađeni su ostaci kamenih alatki Homo habilisa, stari oko 3 milijuna godina, ali i oružje i oruđe ljudi iz kamenog doba (stari 10-2.000 godina).
Prvi narodi u području bili su narodi lovaca-sakupljača Khoisan i Tokaleya, koji je slapove nazivao Shongwe, te su ih kasnije narodi Ndebele nazivali aManz' a Thunqayo i Makololo Mosi-oa-Tunya.
Svi nazivi prevode se kao "Dim koji grmi". Prvi Europljanin koji je posjetio slapove bio je David Livingstone, 17. studenog 1855., za vrijeme istraživačkog putovanja duž rijeke Zambezi od 1852. do 1856. godine. Livingstone se radi pomnijih istraživanja zajedno s istraživačem Johnom Kirkom vratio u područje 1860. god. Osim posjeta portugalskog istraživača Serpe Pinta, do izgradnje željeznice 1905. god., nije bilo daljnjih značajnih posjeta.
Nakon što su Viktorijini slapovi postali svjetska baština, UNESCO je bio zabrinut idejama Zimbabvijske vlade o gradnji brane u njihovoj blizini kako bi se snaga slapova iskoristila za proizvodnju hidroelektrične energije. Brana u klancu Batoka bi nepovratno ugrozila jedinstvenu floru i faunu nedirnutih klanaca, ali i naštetila unosnom turizmu iznad i ispod slapova.
 |
| Viktorijini slapovi |
Nema komentara:
Objavi komentar